Što dolazi prije – samopoštovanje ili samopouzdanje?
Iako se samopoštovanje i samopouzdanje mogu preklapati, radi se o dvije različite stvari. Samopoštovanje se odnosi na to poštuješ li i voliš li sebe kao osobu, dok je samopouzdanje vjera u svoje sposobnosti da nešto napraviš uspješno. Kada imaš visoko samopouzdanje, veća je vjerojatnost da ćeš imati i snažnije samopoštovanje, no to nije nužno. Osoba dakle, može imati visoko samopouzdanje vezano uz neke svoje sposobnosti no i dalje imati nisko samopoštovanje.
Zašto ljudi često kažu da si u pravu i ako misliš da nešto ne možeš i ako misliš da nešto možeš?
Čak i najbolje ideje mogu propasti ako kreneš s razmišljanjem da nešto ne možeš učiniti ili uspješno napraviti. Veća je šansa da u nečemu nećeš uspjeti ako već u startu kreneš s tim uvjerenjem i obrnuto: veća je šansa da ćeš u nečemu uspjeti ako kreneš s uvjerenjem da to možeš. To je moć pozitivnog razmišljanja i pokazatelj tvog samopouzdanja. Važno je vjerovati u sebe i da nešto možeš ostvariti jer je to već pola puta do uspjeha.
Kako pomoći prijatelju kojem nedostaje samopouzdanja?
- Ohrabri ga/ju da se što češće izlaže situacijama koje mu/joj predstavljaju izazov.
- Pronađite skupa priče uspješnih ljudi i otkrijte koliko im je pokušaja i pogrešaka bilo potrebno da uspiju u onome na čemu su radili!
- Podsjećaj ga/ju na stvari u kojima je dobar i jedinstven, ali naglasi da vrijedi i kada u nečemu ne uspije!
- Uključite se skupa u neke timske aktivnosti.
- Pohvali ga/ju kada nešto učini dobro ili kada se oko nečega potrudi!
- Negativne misli koje mu/joj se možda javljaju poput „ja to ne mogu“ ili „nema šanse da ću uspjeti“, neka zamjeni mislima „ja to mogu“ ili „s vremenom i vježbom ću uspjeti“ i slično. Tako trenira mozak da se usmjeri na pozitivne stvari.
- Umjesto da se uspoređuje s drugima potakni ga/ju da promisli o tome što želi u svom životu postići i što treba napraviti, koje korake poduzeti da to i ostvari!
- Ako tvoj prijatelj/ica ima velikih poteškoća sa samopouzdanjem, potakni ga/ju da se obrati odraslim osobama u koje ima povjerenja (roditelji, stručno osoblje škole, neka druga odrasla osoba) ili da se javi na Hrabri telefon, gdje će dobiti pomoć i podršku.
Antonija Hojt Ilić, prof. soc. ped., voditeljica Društvenog centra Borovje
Ako primijetiš da često misliš da su svi drugi bolji, svakako se obrati roditeljima, svom školskom psihologu ili nekoj drugoj odrasloj osobi u koju imaš povjerenja. Ako nisi siguran/sigurna što i kako, tu su uvijek stručnjaci iz Hrabrog telefona koji će te rado saslušati.
