S ovim izazovima nose se i brojni celebovi: Vedrana objašnjava kako se nositi s pritiskom

Upijaj znanje

Što uzrokuje pritisak zbog kojeg se osjećamo da u svemu moramo biti savršeni?

Neka djeca i mladi imaju u sebi jedan mali glas koji im govori da bi u onome što čine trebali biti savršeni. Taj glasić može ti govoriti nešto poput: “Ako ne odradiš ovo savršeno, bit ćeš veliki hodajući neuspjeh”, ili “Ako opet ne uspiješ i razočaraš ljude oko sebe, ti si jedna grozna osoba”. Ako ga poslušamo, može biti zastrašujuće pogriješiti u nečemu ili okušati se u novim aktivnostima. Taj glas je prilično nezgodan i sprečava te da učiš, istražuješ i uživaš u životu. Čuješ li i ti ponekad takav glas i odakle on uopće dolazi?

Od mladih često slušam o pritisku da moraju biti savršeni kako bi zaslužili prihvaćanje ili odobravanje od drugih; roditelja, profesora, trenera, prijatelja ili followersa na društvenim mrežama. Ponekad i sami sebi postavljaju nedostižne ciljeve koje ne uspijevaju ostvariti pa ostanu zarobljeni u osjećajima tuge, krivnje i razočaranja. Imaš li takva uvjerenja i slična iskustva, moguće je da se mučiš s nezdravim oblikom perfekcionizma.

Koja je razlika između zdravog i nezdravog perfekcionizma?

Možda si od svojih uzora ili odraslih čiji uspjeh cijeniš čuo da za sebe kažu: „Ja sam perfekcionist – neuspjeh za mene nije opcija.“ Na društvenim mrežama sa svih ti strana iskaču motivacijske izreke poput: „Work hard and never give up“.

Postavljati sebi visoke ciljeve i uložiti trud je posve u redu. Postoji ipak očita razlika između zdravog i nezdravog perfekcionizma. S jedne strane realno procjenjuješ svoj trud te učiš iz svojih grešaka dok se s druge strane osuđuješ ako ne uspiješ zadovoljiti svoje strogo postavljene kriterije uspjeha. U prvom slučaju, sam sebe potičeš da daješ sve od sebe, u drugom si svoj najveći neprijatelj.

Primijetiš li da razmišljaš na način „sve ili ništa“, često koristiš riječ „moram“, unedogled u mislima analiziraš svaku svoju grešku i neuspjeh te tvoje samopouzdanje ovisi o tome koliko su drugi zadovoljni tvojim dostignućem, možda je vrijeme da utišaš strogog kritičara u sebi.

Kako pomoći prijatelju koji se teško nosi s pritiskom?

Važno je znati da ne možeš zapravo promijeniti to kako druga osoba razmišlja ili postupa i ti nisi odgovoran za nečije odluke, izbore i osjećaje. Ipak, puno možeš učiniti ako prijateljima kojima je trenutno teško nositi se s pritiskom - budeš dobar prijatelj. Mnogo je načina na koje im možeš pružiti podršku i potruditi da se da budeš osoba uz koju se osjećaju dobro.

  • Iskreno razgovaraj s njima o njihovim teškoćama i umjesto da im kažeš što bi trebali učiniti, pruži im siguran prostor i razumijevanje za njihove osjećaje.
  • Pokaži im da ih ti prihvaćaš upravo ovakve kakvi jesu i da se ne moraju mijenjati, poboljšati ili  susprezati dijelove sebe da bi zaslužili tvoje poštovanje i ljubav.
  • Otvoreno s njima podijeli svoje pogreške i opiši im situacije u kojima si se osjećao/la neuspješnim ili koje nisi najspretnije riješio/la kako bi osvjestili da su pogreške sastavni dio svačijeg odrastanja. Ispričaj im kako si ih savladao/la i što si pritom naučio/la. Unesi dozu humora te se zajedno nasmijte svim svojim prošlim „neugodnjacima“ koje ste uspješno preživjeli.
  • Ako odgađaju zadatke iz pretjerane brige radi rezultata, ponudi im da zajedno podijelite svoje zadatke u manje ciljeve koje je lakše ostvariti, te jedni drugima budite podrška i navijači u ostvarivanju svojih planova. Pritom uživajte u procesu zajedničkog timskog rada!
  • Informiraj ih o tome gdje i od koga mogu potražiti pomoć ukoliko poteškoće potraju (stručni suradnik škole, stručnjak za mentalno zdravlje djece i mladih, Hrabri telefon).

Hrabro je prepoznati da je tebi ili osobi koja ti je važna potrebna podrška. Ne moraš čekati da postane preteško. U potpunosti vjerujem u tvoju sposobnost da odlučiš, naučiš i izabereš odrastati sretnije. 😊

Vedrana Puhar Kučinar, prof. soc. ped., programska koordinatorica Hrabrog telefona

Ako poželiš razgovarati s nekime vezano uz pritisak pod kojim se nalaziš, svakako se obrati roditeljima, svom školskom psihologu ili nekoj drugoj odrasloj osobi u koju imaš povjerenja. Ako nisi siguran/sigurna što i kako, tu su uvijek stručnjaci iz Hrabrog telefona koji će te rado saslušati.

< Natrag