Čini li ti se nekada kao da u danu jednostavno nema dovoljno sati da napraviš sve što moraš i želiš? Obveze poput škole, domaće zadaće, treninga i satova stranog jezika ili glazbene škole brzo će ti popuniti dan, a svatko od nas dio dana želi i treba posvetiti i druženju s obitelji, šetnji kućnog ljubimca i njegovanju prijateljstava koja te ispunjavaju. Srećom, postoje brojni načini kako možemo bolje organizirati dan da bi ispunili svoje obaveze i tako dobili nekoliko dodatnih sati koje možemo odvojiti za sebe i aktivnosti koje nas raduju.
Plan aktivnosti
Možda si već čuo za ovaj alat koji nam može pomoći da bolje organiziramo vrijeme – on se često zove i popis zadataka, raspored aktivnosti ili TO-DO lista. To je u biti popis stvari koje trebamo napraviti. On može biti dnevni, tjedni ili mjesečni, sve ovisi o tvojim obvezama i prioritetima.
Kreni polako, malim koracima, i pazi da si ne zadaš previše zadataka koje ćeš teško moći ostvariti.Kako će tvoj plan aktivnosti izgledati – ovisi o tebi. Možda ćeš u bilježnicu ili rokovnik pisati natuknice i pored njih stavljati kvačicu kad ju obaviš, možda ćeš svaku natuknicu detaljno opisati, možda ćeš vidjeti da ti bolje ide ako različite grupe aktivnosti pišeš različitim bojama, a možda ćeš za izradu svojeg plana aktivnosti koristiti i neku aplikaciju, poput todoist-a.
Ono što je sigurno, jest to da ćeš morati isprobati više načina i metoda vođenja svojeg plana aktivnosti dok ne nađeš ono što tebi najbolje odgovara, jer ničiji planovi aktivnosti ne izgledaju isto. Zapamti – to je tvoj plan tvojeg dana, i onaj koji će ga najbolje znati organizirati si upravo - ti.
Već nakon što odradiš prvi zadatak s liste i označiš ga završenim, sigurni smo da ćeš se osjećati ispunjeno i to će ti dati dodatni zalet i motivaciju da odradiš i sve ostale zadatke sa svojeg popisa. Na kraju dana, kada ispuniš sve svoje zadatke, u rasporedu svakako ostavi i vremena za sebe – nagradi se za sve što uspješno napravio nekom aktivnošću koja te veseli – to može biti nešto poput čitanja knjige, gledanje omiljene serije ili novog filma, slušanja glazbe ili druženja s prijateljima.
Nakon nekog vremena usavršit ćeš vještinu planiranja svojeg vremena i možda ti se čak učini kao da imaš više vremena za sebe nego ranije – to naravno nije istina, jer će se dan i dalje sastojati od ista 24 sata kao i ranije, samo ćeš možda primijetiti da si ih naučio bolje iskoristiti.
Opasnost je u odgađanju
Vjerujemo da si se ponekad sigurno doveo/la u situaciju da odgađaš učenje za ispit iz biologije ili nikako da upišeš onaj tečaj gitare o kojem razmišljaš mjesecima. To odgađanje i izbjegavanje zovemo prokrastinacijom i nešto je s čime se i odrasli vrlo često nose.
No, i djeca i mladi koji streme savršenstvu često izbjegavaju započeti projekt, učiti novu vještinu ili odgađaju izvršavanje školskih obaveza do zadnjeg časa, pritom pretjerano brinući oko rezultata. Razlog tome je najčešće strah od neuspjeha ili negativne reakcije drugih. Kao posljedica, dolazi do umora, frustracije i nagomilavanja neobavljenih zadataka, što onda stvarno dovodi do slabijih rezultata, i - eto te u zatvorenom krugu perfekcionizma i prokrastinacije.
Razmisli: Vrijedi li propuštati dobre prilike jer misliš da ne možeš savršeno obaviti zadatak? Poznata izreka kaže da postoji samo jedan način da posve izbjegneš kritiku drugih: „tako da ne kažeš ništa, ne učiniš ništa i ne postaneš – ništa.“
Sjeti se: dovoljno dobro obavljen posao u čijem si stvaranju uživao, bolji je od savršeno započetog, ali nikad završenog posla.
Ako primijetiš da izbjegavaš situacije zbog straha od neuspjeha, teško se nosiš s pogreškama ili osjećaš da nisi dovoljno dobar/dobra, svakako se obrati roditeljima, svom školskom psihologu ili nekoj drugoj odrasloj osobi u koju imaš povjerenja. Ako nisi siguran/sigurna što i kako, tu su uvijek stručnjaci iz Hrabrog telefona koji će te rado saslušati.
